Pirina~ je najvi{e kori{}eno zrno na svetu, glavna
hrana za milione ljudi. Postoji sedam hiljada vrsti, od kojih su u arapskim zemljama najvi{e u upotrebi: basmati, osnova persijske
kuhinje i veoma popularan u zemljama Zaliva, egipatski ili sirijski pirina~ kratkog zrna koji je izvrstan za pudinge i nadeve
i ameri~ki pirina~ dugog zrna koji se koristi u pilavima i sve je vi{e popularan na Bliskom istoku.
Pirina~ se slu`i uz meso, ribu, `ivinu i povr}e,
a tako|e kombinuje sa njima da bi se dobio veliki izbor ukusnih jela. Mleveno meso, za~ini i prelivi se ~esto me{aju sa pirin~em
za dobijanje divnih nadeva sa kojima se puni povr}e poput plavog patlid`ana, tikvica, listova vinove loze, kupusa, paprika
i paradajza - ili nadeva meso (pili}i, ribe, creva).
Pojedina vrsta pirin~a upija razli~itu koli~inu vode. Zato koli~ina te~nosti u svakom receptu mora biti uslovno uzeta. [afran ili kurkuma se dodaju da bi zrno dobilo `utu boju; sos ili sok od paradajza oboji}e ga u roze. Pirina~
se ~esto pre kuvanja sotira na arapskoj masti - samne (vidi) ili se priprema sa pile}om ili nekom drugom mesnom supom umesto
vodom.
Burgol (vidi) je druga jeftina hrana, proizvedena
od p{enice. Oko 5% spoljne ~vrste ljuske zrna skida se abrazijom, ostavljaju}i meki deo p{eni~ne klice netaknut. Ona se zatim
natapa u vru}oj vodi sve dok se ne skuva, a zatim se su{i na suncu. Potom se lomi na manje par~i}e i sortira na fina, srednja
i gruba zrna. Ovaj proces daje p{enici ukus oraha.
Mada se burgol danas kupuje na pijaci, neka sela jo{ uvek
lju{te svoj. Stari kameni ru~ni mlinovi mogu se videti u mnogim ku}ama, kao i goleme plitke tepsije sa su{enom p{enicom koje
su preplavile ravne krovove na ku}ama. Burgol posebno mesto zauzima u jermenskoj kuhinji, a u mnogim prostim seoskim jelima
on predstavlja osnovu.