Veli~anstveni
slatki{i Bliskog istoka su poznati u celom svetu. Baklava je jedan od njih sa kojim se ve}ina Zapadnjaka prvo upozna. Postoji
oko 20 vrsti baklava, svaka sa svojim jedinstvenim oblikom i primamljivim imenom: "Jedi i zahvali se", "Gospo|ina narukvica",
"Pti~je gnezdo" itd.
Drugi slatki{i su iz porodice halvi. To su vla`ni,
glatki polu-kola~i, sa osnovom od p{enice.
Arapski kola~i mogu biti nadeveni vo}em ili orasima,
ali se i su{eno vo}e ~esto pojavljuje bilo kao nadev bilo presovano.
Dobra doma}ica nikad nije bez nekoliko vrsti kola~a,
torti ili drugih slatki{a pri ruci da poslu`i neo~ekivanog gosta. Ako se desi da je bez slatki{a, gosta }e poslu`iti tanjirom
pomorand`i ili jabuka koje sama guli, se~e na komade i ne`no ih nudi. ^ak i onaj koji pristigne u nezgodnom trenutku, ljubazno
je poslu`en sa vo}nim sokom i kola~ima, posle ~ega sledi turska kafa. Kada ustane da po|e, u ruke mu se stavljaju ~okolade.
Neki slatki{i su u vezi sa pojedinim praznicima ili
posebnim prilikama: Puding od pirin~a se slu`i gostima kada se rodi dete, specijalni kola~ sa bademima za ramazanski bajram,
poslu`avnici kadaifa ili ~inije sltaki{a od pirin~a, mleka i {e}era pojavljuju se na svakom ven~anju. Pravoslavni Libanci
jedu lisnate kola~e sa medom i bademima za Bogojavljenje, a Jermeni na Bliskom istoku pripremaju specijalni bo`i~ni puding.
Ipak, posle obroka se najradije slu`i sve`e sezonsko
vo}e, jer subtropska arapska klima nudi u izobilju gro`|a, smokvi, nara. Na selu
svako doma}instvo dr`i vo}njak, a u gradovima ~ak i maju{na porodi~na ba{tica mora imati jednu kru{ku, jabuku, kajsiju i orah.